Finsko leto je kratko, ali je proleće još kraće, jer traje
od 45 do 60 dana.. Nije redak prizor da i početkom aprila vidite prizore
prolećnog cveća, posebno krokusa i šafrana, kako uzdignuti, onako jarkih
boja, izviru iz snegom pokrivenog tla. Srećom, sneg se uglavnom već otopi u
martu, a tada Finska, onako obdarena prirodom, postaje pravi botanički vrt,
prelepa riznica divnog prolećnog samoniklog
cveća, od standardnih visibaba i ljubičica do divnih divljih lala, krokusa,
šafrana, đurđevka ( koji je nacionalni
cvet Finske), narcisa, jagorčina...pravi šareni raj.
O proleću u Finskoj sam već pisala OVDE, ali zanimljivo je
da vam kažem koliko je proleće u Finskoj prepuno kontrasta. Dok se na severu
Laponije skijaju na suncu, na jugu se već uveliko spremaju za leto. U
Rovaniemiju je i danas (14. april) sneg, obližnja Ounasvaara je kao u punoj zimskoj sezoni, dok
je u centru grada sa tek malo snega ponegde, da ga skoro i nema, rekom Kemijoki još uvek plutaju delovi leda koji se
otapaju...ali, za dve nedelje i ovde će biti pravo proleće.
Proleće u Finskoj počinje oko prvog aprila, najpre na jugozapadnom arhipelagu i Olandskim ostrvima, sredinom aprila u centralnim delovima zemlje i oko prvog maja na severu. Uviđate zašto je proleće u Finskoj prepuno kontrasta...pa upravo zato jer na jugu zemlje proleće stiže mesec dana ranije nego na severu. Srednje prolećne dnevne temperture su do 10°C, a obdanice su znatno duže nego tokom zime...sve je puno veselih boja, prepuno cveća i u punom koloritu za razliku od duge finske zime. Uopšte, Finska je sigurno jedina zemlja u Evropi u kojoj se jasno razlikuju godišnja doba. ...bela zima, koloritni fenomen finske jeseni nazvan ruska. obilje zelenila i poljskog cveća u proleće i leto u kome sunce ne zalazi ni tokom noći.
Proleće u Finskoj počinje oko prvog aprila, najpre na jugozapadnom arhipelagu i Olandskim ostrvima, sredinom aprila u centralnim delovima zemlje i oko prvog maja na severu. Uviđate zašto je proleće u Finskoj prepuno kontrasta...pa upravo zato jer na jugu zemlje proleće stiže mesec dana ranije nego na severu. Srednje prolećne dnevne temperture su do 10°C, a obdanice su znatno duže nego tokom zime...sve je puno veselih boja, prepuno cveća i u punom koloritu za razliku od duge finske zime. Uopšte, Finska je sigurno jedina zemlja u Evropi u kojoj se jasno razlikuju godišnja doba. ...bela zima, koloritni fenomen finske jeseni nazvan ruska. obilje zelenila i poljskog cveća u proleće i leto u kome sunce ne zalazi ni tokom noći.
Sam početak proleća u Finskoj (osim u Laponiji), karakterišu
blagi vetrovi i suvi i sunčani dani. Ponekad sa jugozapada Finske dolazi nizak
vazdušni pritisak donoseći kišno vreme, ali veoma retko. U južnim i centralnim
delovima Finske, krajem aprila je temperatura iznad 10°C, a poslednjih godina bilo je dosta dana
kada su temperature bile i oko 20°C. Generalno, proleća u Finskoj
su uglavnom suva i imaju malo padavina jer je atmosfera u severnoj hemisferi
suva posle hladne zime. Zato su proleća u Finskoj izrazito lepa ( to se baš ne
vidi u Laponiji sve do maja), jer su vedra i sunčana.
Sada ću pokušati da vam dočaram lepote finskog prolećnog cveća
koja tako lepo umeju da naprave šareni tepih po divnom finskom tlu, a kako to izgleda pokazaću vam na slikama snimljenim u
Rovaniemiju prošle godine krajem marta i početkom aprila.
Sve zelene površine tokom prpleća su preplavljene cvećem, koje je i sada tu u cvatu, a ponegde izvire i iz snega. Retko gde se, kao u Finskoj vide lale koje rastu pored snega. Ovde je mnogo lala, posebno onih ranih divljih, zatim ljutića, krokusa divne ljubičaste boje koga Finci zovu tähtisahrami, iako ih ovde ima i u beloj i ružičastoj boji a veoma je rasprostranjen i žuti krokus, poznatiji kao šafran. takođe na svakom koraku ima jagorčevina, narcisa, ljubičica...i sve je to ovde u punom cvatu.
Sinivuokko su prelepe anemone, valkovuokko su bele anemone,
maslačak zovu voikukka a huflattich je
podbel. Kiurunkannus je mlađak, mukulaleinikki je zlatica a rentukka je ljutić.
Tu je i grm sremza koji ima bele cvetove neodoljivog mirisa a Finci ga zovu tuomi. Divnu
jagorčevinu zovu kevätesikko, a slatki dan-noć zovu keto-orvokki. Metsäorvokki je divlja ljubičica
a tuoksuorvokki je ona divna mirisna ljubičica. Vogel-Wicke je ptičja grahorica
a ketoneilikka je šareni karanfil...Onaj divni ljubičasti zvončić zovu kissankello
a päivänkakkara je margareta. Različak zovu ahdekaunokki a narcis valkonarsissi.
Šafran ( krokus) je sahrami a lale zovu tulppaanit. Härkki je cerastium
a kielo
je đurđevak... Inače, đurđevak je nacionalni cvet Finske i to je
omiljeni cvet Finaca...ali izgleda i ne samo njih...engleska vojvotkinja od Kembridža Kejt Mindlton, kao i
princeza od Monaka, Grejs Keli...imale su na venčanju bukete samo od cvetova đurđevka.







.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)






8 Komentari / Kommentit:
Hyvää huomenta keskiviikko päivä, upeita kuvia!
Kari Rantanen
Kiitos paljon Kari, kiva että pidät siitä...
zaista prelepo!.....:***
Hvala Vladane, ti bi ovo odsvirao jos lepse...znam!
Vas blog sam otkrila tek pre nekoliko meseci, i toliko ste mi priblizili Finsku,a moram reci i probudili ogromnu zelju da obicem tu lepu zemlju.Hvala Vam.
Hvala i Vama Slavice. Veoma sam srecna sto ste u mojim tekstovima pronasli inspiraciju da posetite Finsku.
Draga Tarja hvala ti puno na ovom fantastičnom blogu, stvarno si živa enciklopedija. Finska je zemlja mojih snova a ovo sto si ti radiš je čista umjetnost hvala ti!
Hvala ti Bojane, od srca. Od ovakvog komentara zacrvenese mi se obrazi. Hvala jos jednom.
Post a Comment