May 13, 2017
May 12, 2017
Izlet do Finske ako ste u Sankt Peterburgu
Moja dobra prijateljica je ovih dana na odmoru u Rusiji, tačnije u Sankt Peterburgu, gde je uplatila desetodnevni aranžman kako bi upoznala ovaj biser Rusije, i pre polaska na taj put, rekla mi je da želi da obiđe i Finsku, koja je veoma blizu ovog grada, pa me je pitala za par saveta. To mi je dalo inspiraciju da napišem tekst na tu temu, ukoliko i među vama, dragi moji prijatelji i prijatelji ovog bloga, postoji neko ko će možda imati slično putovanje i želju da, upravo kao i moja prijateljica, napravi izlet do Finske.
Sama razdaljina od Sankt Peterburga do Helsinkija, glavnog grada Finske, je oko 300 km vazdušnom linijom, ili oko 390 km ukoliko idete automobilom, vozom, autobusom... S obzirom na to da su putevi veoma dobri, ukoliko vozite prosečnom brzinom od 100 km/h biće vam potrebno oko 4 sata putovanja, ili oko pet sati ukoliko vozite oko 80 km/h. Dalje računajte sami... ;)
Međutim, ne morate ići do Helsinkija da biste posetili i doživeli Finsku. Možete otići do Kotke ili do grada Porvoo, o kojima sam već pisala. Do Kotke imate oko 260 km ukoliko idete automobilom, a do mesta Porvoo oko 340 km istim prevoznim sredstvom.
Bilo kako bilo, najbolji granični prelaz za ove pravce do pomenutih finskih gradova, ukoliko idete autom, a koji se donekle vidi i na fotografiji je Vaalimaa, odnosno Торфяновка sa ruske strane (eng. Torfyanovka) i Vaalimaa tulli (Vaalimma granični prelaz) sa finske strane. On se nalazi na autoputu E18 ili, kako u Finskoj ovaj autoput ima dva naziva, E18 i No7...( da se ne zbunite ukoliko ne vidite da piše E18). Na finskoj granici 24h dežura finska granična policija (suomen rajavartiolaitos) i policija (poliisi).
Sa te ruske strane postoji više graničnih prelaza ka Finskoj, u zavisnosti u koji deo Finske želite da idete. Recimo ako idete ka mestima Lahti, Imatra, Kouvola, Lappeenranta (autoput No6) ili dalje ka mestima Tampere ( autoput No12) ili Mikkeli ( autoput No13), imate dva prelaza i to Nuijamaa ili Брусничное sa ruske strane ( eng. Brusnichnoye), koji je idealan za nabrojena mesta...i prelaz Imatra, odnosno Светогорск, koji isto može biti prelaz izbora za gradove Lappeenranta, Imatra pa severno ka gradovima Savonlinna, Joensuu ( autoput No6) itd. Međutim, ako idete recimo ka Lappeenranti ili Imatri, bolje izbegavajte prelaz Nuijamaa jer su tu obično velike gužve, subotom posebno. Iz nekog razloga, dosta Rusa prelazi baš preko ovog graničnog prelaza, i dosta njih ide u veliku nabavku hrane, koja je mnogo skuplja u Rusiji, a tu nabavku najviše obavljaju u velikom supermarketu Laplandia, jer je na samo pola kilometara od ovog graničnog prelaza a u pravcu Lappeenrante a Lappeenranta dobro zarađuje od ruskog šoping turizma. Do ovog supermarketa svakodnevno idu i minibusevi iz Sankt Peterburga, a market radi svakog dana izuzev Nove godine i Božića. Cene su veoma pristupačne, a i svi koji žive van EU, a kupe robu vrednosti preko 40 evra, na granici mogu dobiti povraćaj novca, odnosno naplaćenog poreza preko e-taxfree, samo ukoliko u prodavnici gde kupuju pokažu prodavačici pasoš i dobiju papir. Naravno, pošto u Rusiji postoje određena pravila i norme bescarinskog uvoza robe u Rusiju, nemojte kupovaati nameštaj, kućne aparate, bicikle, jer ćete za to sigurno plaatiti carinu. Kada je hrana u pitanju, sitan suvenir iz Finske, jedan par obuće, par komada odeće ili kupovina hrane za ličnu upotrebu u okviru normi, za to se ne plaća carina naravno. Povraćaj novca se radi na svim prelazima. Povraćaj poreza na prelazu Nuijamaa se radi u objektu koji se nalazi na 30 m od finske granice a na objektu velikim slovima piše Global Blue TAX FREE. Sajt http://www.e-taxfree.com/
Na sajtu http://nagranitse.ru/en/home u svako doba možete pratiti koliko na kom prelazu Rusija/Finska, imate automobila na granici i koliko se čeka.
Pored ovih nabrojanih, postoji još oko pet graničnih prelaza između Rusije i Finske, koje idu ka centru, zapadu i severu Finske.
Inače, broj Rusa koji dolaze da kupuju u Finsku se svake godine povećava. Iako je do prošle godine mnogo Finaca išlo u Rusiju da kupuje duvan koji je u Rusiji dosta jeftiniji, od kada je Rusija donela novi Zakon o duvanu, prema kome se iz Rusije može izneti duvan u ograničenoj količini, samo ukoliko se u zemlji ostaje duže od 24 h, Finci u mnogo manjem broju sada idu u Rusiju.
Ako idete automobilom u Finsku, iznajmljenim ili svojim, obratite pažnju i na plaćanje parkinga. U Finskoj je obavezno plaćanje parkinga svuda gde je to obeleženo a ne plaća se na nekim mestima, kao ispred velikih tržnih centara itd. Podesite vreme na vašem satu na finsko vreme, kako ne biste zbog razlike u vremenu, platili kaznu misleći da se parking u to vreme ne plaća. Inače, pored parkinga imate automate u koji se ubacuje novac u zavisnosti od zone, a automat prihvata samo apoene od 20 centi, 50 centi i 1 euro. Uvek imajte sitan novac jer automat nema opcije vraćanja kusura. Uobičajno vreme naplate parkinga u Fnskoj je od 9 - 18 h radnim danima i od 8 - 15 subotom, dok je nedeljom parkiranje besplatno. Kada ubacite novčić u automat, dobijate karticu koju obavezno stavljate unutar automobila, kod vetrobranskog stakla, kako bi kontrolor video da ste platili parking. Ukoliko kartu ponesete sa sobom, a kontrolor vidi da u autu nema kartice, platićete kaznu, ne manju od 40 evra, bez obzira što ste kartu kupili. Parking se plaća na period od 10, 20, 30 min i sat vremena. Inače, da napomenem i nešto što možda niste znali...ali, u Finskoj ukoliko u toku jedne godine finski državljanin napravi tri saobraćajna prekršaja, gubi pravo da vozi auto u Finskoj, pa mora iz početka da polaže.
Ukoliko ipak iz Rusije ka Finskoj, želite putovanje autousom, za to postoji mnogo opcija...Helsinki i Sankt Peterburg imaju odlične saobraćajne veze. Jedna od opcija kada idete iz Rusije je putovanje luksuznim autobusima LuxExpress-a, koji imaju tri polazaka dnevno ka Helsinkiju, a povratna karta košta oko 45 evra, dok vožnja traje oko 7 i po sati. U tom slučaju, da ne biste imali i dodatni trošak da u Helsinkiju, da biste sve obišli morate da platite i prenoćište, najbolje je iz Rusije krenuti autobusom oko 23h da biste u Helsinki stigli u ranim jutarnjim časovima i imali ceo dan za obilazak finske prestonice i uveče krenuli za Rusiju. Prevoz autobusom znatno olakšava put jer autobusi preko granice idu u posebnu traku i ne zadržavaju se previše na granici, tako da nema previše čekanja. Evo još jedne kompanije koja vrši prevoz autobusom između ova dva grada...to je Finnord, ulica Итальянская, 37, Sankt Petrburg, koja ima dva polaska dnevno za Helsinki, i to u 15:30 i 23h a povratna karta košta 30 evra ili 1200 rubalja. Povratak iz Helsinkija je sa autobuskog perona 6 u 23h i 9 h.
Naravno, iz Rusije do Finske možete i avionom. Let od Sankt Peterburga do Helsinkija traje oko jedan sat, a od Moskve do Helsinkija oko dva sata. Naravno, ova opcija je suluda samo zbog jednodnevnog izleta do Finske, ali eto, moje je bilo da spomenem i ovu opciju. Ove letove obavljaju finska aviokompanija FINNAIR i ruske aviokompanije Аэрофлот и Россия. Postoje i jeftini letovi između ova dva ruska grada i Helsinkija, sa transferom u Rigi, i to preko letonske niskobudžetne kompanije AirBaltic. https://www.airbaltic.com/en-ZZ/index
Do Finske, odnosno do Helsinkija možete i feribotom, preko finskih ili ruskih kompanija. U Sankt Peterburgu imate ST. PETER LINE. Putovanje feribotom, odnosno trajektom je divno iskustvo iako putovanje traje malo duže, mada ako ste ljubitelj ovakve vrste putovanja, rezervacije se mogu izvršiti na sajtu https://stpeterline.com/ . Iz Sankt Peterburga za Stockholm ide feribot Princess Anastasia sa usputnim stanicama za iskrcavanje u Helsinkiju i Tallinnu. Takođe, direktna linija Sankt Peterburg - Helsinki, ide feribotom Princess Maria. Prevoz vrše i estonska kompanija Tallink i finske kompanije Silja Line, Viking Line i Finnlines.
![]() |
| http://www.vikingline.com/ |
Svi polasci iz Sankt Peterburga polaze sa zapadne strane ostrva Vasilevski, u ulici Морской Славы 1. Tu se nalazi ova zgrada zvana Морской вокзал (pomorska stanica), pa ćete je lako pronaći.
![]() |
| Foto link |
Ono što bih vam ja preporučila, kada je u pitanju prevoz od Rusije do Finske su minibus i voz. Smatram da putovanjem ovim prevoznim sredstvima imate mnoge povoljnosti, a objasniću vam i zašto.
Putovanja minibusom su idealna ako planirate kratkotrajnu posetu Finskoj, kako biste posetili neki od pomenutih finskih gradova ili da biste malo kupovali ( šop ture). U Sankt Peterburgu imate mnogo prevoznika koji imaju ture do Finske. Kada idete minibusom, onda idete sa manjom grupom ljudi (oko 8), lako prelazite granicu jer i minibusevi idu posebnim carinskim koridorom, pa nema većih zadržavanja, jeftiniji su od autobusa a i vozač će vas malo i sačekati u Finskoj, ako kasnite ili ako se tako kao grupa dogovorite sa njim, a postoji i opcija da vas vozi nazad u Rusiju bukvalno do adrese gde ste odseli. Najbolji minibus prevoznici su http://realtradespb.ru i http://континент-пушкин.рф/
Putovanja vozom su po mom mišljenju, ukoliko ne idete automobilom, najidealnija opcija. Vozovi su opremljeni, brzi, tačni, sigurni i jeftiniji od ostalih prevoznih sredstava. Na carini nema dužih zadržavanja pa nemate obavezu izlaska iz voza, jer se sve carinske formalnosti obavljaju unutar voza. Finska carinska kontrola se obavlja u putovanju između gradova Kouvola i Vainikkala, a ruska kontrola između gradova Vyborg i Sankt Peterburg.
Jedna od opcija je brzi finsko - ruski voz Allegro koji četiri puta dnevno saobraća na liniji Helsinki - Sankt Peterburg. Polazna stanica iz Rusije je železnička stanica Финля́ндский, odnosno u prevodu Finska stanica, koja se nalazi na Trgu Lenjina. Ova stanica je poznata i po tome što je upravo na ovoj stanici Lenjin izašao iz voza 1917. godine kada se vratio u Rusiju iz izgnanstva.
![]() |
| Финля́ндский - link |
Ovaj ekspresni voz na ovoj relaciji vozi od 2010. godine, a prvi putnici su bili tadašnji predsednik Finske Tarja Halonen, njen suprug, predsednik železnice Rusije Vladimir Jakunjin i šef železnice Finske Mikael Aro. Na stanici Viborg pridružio im se i Vladimir Putin. Brzi voz Helsinki-Sankt Peterburg je skratio vreme puta između ova dva grada na svega 3 i po sata, dok je pre ovog voza vreme ovog puta bilo pet i po sati. Samo ime voza, Allegro, je oznaka tempa u muzici, koja označava brzi tempo, i s tim u vezi je i ime ovog voza kao sinonim za brzinu. Vozovi Allegro su u vlasništvu fisnko - ruske kompanije Karelija vozovi. Red vožnje imate na ovom sajtu https://www.vr.fi/cs/vr/en/train-timetables-finland-russia a moj tekst o vozovima u Finskoj pogledajte ovde
Voz Allegro ima sedam vagona, pet vagona za drugi razred ( 289 mesta), jedan vagon za prvi razred (48 mesta) i vagon-restoran. Voz je opremljen i mestima za invalide, a ima i 65 mesta za putnike sa kućnim ljubimcima i to u jednom vagonu druge klase. Inače, sve oznake u vozu su na ruskom, finskom i engleskom jeziku. Deca do šest godina ne plaćaju kartu. Zanimljivost u vezi sa ovim vozom je i to što ovaj voz ako kasni, mora da vam nadoknadi štetu u vidu novčane nadoknade, i to ako kasni od 60 do 120 minuta, nadoknađuju 25% od karte, a ako kasne od 120 min i više, 50% cene karte. Naravno, u ovo se ne računa ako je voz kasnio zog neke elementarne nepogode ili spašavanja života nekog od putnika. Jedan putnik ima pravo na jedan kofer veličine do 100 x 60 x 40 cm.
Karte možete kupiti i putem platnih kartica online preko sajta http://pass.rzd.ru/main-pass/public/en
Toliko od mene za ovaj put...
May 7, 2017
Finski predstavnik Pesme Evrovizije 2017
Uuden
Musiikin Kilpailu ili skraćeno UMK 2017. odnosno finski nacionalni izbor za
predstavnika Evrovizije, ove godine je 28. januara odlučio da predstavnik
Finske bude Norma John sa pesmom "Blackbird". Nije u pitanju
jedna osoba koja se ovako zove, već duet Norma John, koju ipak, kako ste
očekivali, ne čine Norma i John već vokal Leena Tirronen i klavijaturista Lasse
Piirainen. U originalu, kada nastupaju uživo, ovu grupu čine još tri člana.
Leena
i Lasse su isto godište i iz grada Kouvola sa juga Finske. Išli su
u istu muzičku školu i znaju se još od detinjstva. Duet Norma John, osnovan je
2008. godine. Leena je učestvovala u prvom finskom muzičkom takmičenju X
Faktor, 2010. godine, gde je i pored jake konkurencije na kraju bila treća i
osvojila srca publike. Kao trećeplasirana, dobila je kao nagradu, ugovor za
snimanje studijskog albuma za Sony music, i već decembra 2010. godine izlazi
njen prvi solo album “Leena Ihmemaassa” (Leena u zemlji čuda). Na
tom albumu, nekoliko pesama joj je komponovao upravo njen prijatelj iz detinjstva,
i član dueta Norma John, Lasse Piirainen. Posle tog albuma,shvatila je da ne
želi da uplovi u solo vode već da ostane u duetu Norma John.
Leena
je rođena 1984. godine, a od desete godine svira klavir, baš kao i dve
godine stariji Lasse. Sudirala je džez na Konzervatorijumu u Helsinkiju.
Lasse Piirainen je muzičar, pisac i producent. Rođen je 1982. godine. Ima dve
sestre i studirao je klavir na Konzervatorijumu u Helsinkiju. Živi u Helsinkiju
sa poznatom pevačicom i glumicom Jennie Storbackom. Leena živi sa muzičarem po
imenu Ville Mettälä i imaju dvoje dece, ćerku od četiri i sina od dve
godine.
Samo
takmičenje je održano u velikom gradu Espoo, nadomak Helsinkija, a Espoo Metro
Areena je bila mala da primi sve finske obožavaoce Pesme Evrovizije. Inače, sam
format Uuden Musiikin Kilpailu takmičenja je ove godine bio drugačiji nego
prethodnih pet godina koliko se nacionalni izbor održava putem ovog UMK
takmičenja. Razlog za to je i ne baš neki uspeh finskih predstavnika na
prethodnim takmičenjima za Pesmu Evrovizije. Iz tog razloga, ove godine su na
izbor pobednika uticali u istom procentu i glasovi međunarodnog žirija i
televoting finske publike. Ovaj međunarodni žiri je bio u sastavu:
Estonija
- Mart Normet, producent estonskog nacionalnog izbora Eesti Laul .
Francuska
- Edoardo Grassi, šef delegacije France Télévisions per l' Eurovision.
Island
- Hera Ólafsdóttir, glumica, režiser i kompozitor.
Izrael
-Alon Amir, PR za Warner Music Israel.
Letonija-
Zita Kaminska, rukovodilac projekta, Izbor za letonskog predstavnika Pesme
Evrovizije.
Norveška
- Hege Aarflot Nelvik, delegacija Norveške.
Španija-
Federico Llano, novinar na Radiotelevisión Española (RTVE) .
Švedska
- Edward af Sillén, švedski reditelj i scenarista.
Ukrajina-
Andrii Olefirov, ambasador Ukrajine u Finskoj.
Velika
Britanija- William Lee Adams, novinar iz Londona i autor egleskog bloga o
Evroviziji.
Voditeljka
je bila Krista Siegfrids koja je predstavljala Finsku na ovom takmičenju 2013.
godine.
Na ovogodišnjem nacionalnom izboru, deset takmičara se borilo za odlazak
u Kijev.
- Zühlke – ”Perfect Villain”
- Emma – ”Circle of Light”
- Günther & D’Sanz – ”Love Yourself”
- My First Band – ”Paradise”
- Alva – ”Arrows”
- Norma John – ”Blackbird”
- Lauri Yrjölä – ”Helppo elämä”
- Knucklebone Oscar & The Shangri-La Rubies – ”Caveman”
- Anni Saikku – ”Reach Out for The Sun”
- Club La Persé – ”My Little World”
Prvo
su glasali predstavnici internacionalnog žirija, koji su ovako podelili poene:
a
nakon toga i publika ispred malih ekrana putem televotinga.
Kao
što vidite, ovo je možda prvi put da su favoriti internacionalnog žirija bili i
favoriti publike, jer su prva tri mesta bili istovetni kod oba glasanja sa
malom razlikom u poenima.
Pre
samog takmičenja, Emma je bila favorit, ali sa obzirom na to da je te
takmičrske večeri uživo zvučala veoma prosečno, jer je čak i pored pratećih
vokala, njen glas bio jako tanak i neubedljiv, simpatije prema njoj naglo su
splasle, pa je ipak zbog stare slave i zarazne pesme brzog ritma, koja u sebi
nosi neki vikinški finski folklorni melos, dogurala do trećeg
mesta.
Iako
su svi imali prilike da mesec dana pre takmičenja čuju zvanične spotove svih
pesama, duet Norma John jeste bio među favoritima, ali kada je Leena pustila
glas koji uživo zvuči sto puta bolje nego u spotu, publika je promenila
mišljenje što se videlo i po komentarima na forumima i društvenim mrežama, gde
su ljudi, prateći prenos uživo, nakon svake pesme ostavljali komentare, i tada
se znalo da su Leena i duet Norma John novi i jedini favorit.
Ja
sam ipak od početka navijala za ovaj duet iako mi se malo dopala i pesma koju
izvodi Emma, verovatno jer ja volim taj neki vikinški finski folklorni
stil. Pesma koju je pak izvodila Zühlke, nije uopšte u mom stilu. Pobednička
pesma "Blackbird" mi se odmah dopala. Mislim da mi se u poslednjih 11
godina ni jedna finska pobednička pesma nije ovoliko svidela...pa, videćemo,
nadam se da će ući u finale i ostvariti neki bolji uspeh za Finsku, od onog
kakav su do sada, nakon Lordija imali.
U
pauzi između glasanja, gosti večeri su bili veoma popularna finska pop pevačica
Jenni Vartiainen i norveški tinejdžeri, blizanci i super zvezde Marcus and
Martinus.
Prvo
polufinale u Ukrajini je zakazano za 9. maj, kada će se publici predstaviti
izvođači iz Švedske, Gruzije, Australije, Albanije, Belgije, Crne Gore, Finske,
Azerbejdžana, Portugala, Grčke, Poljske, Moldavije, Islanda, Češke Republike,
Kipra, Jermenije, Slovenije i Letonije.
Druge
polufinalne večeri slušaćemo izvođače iz Srbije, Austrije, Rusije, Makedonije, Malte,
Rumunije, Holandije, Mađarske, Danske, Irske, San Marina, Hrvatske, Norveške,
Švajcarske, Belorusije, Bugarske, Litvanije i Estonije.
Raspored
nastupa u velikom finalu 13. maja biće poznat nakon polufinalnih večeri, kada
budemo čuli imena zemalja koje se pridružuju velikoj četvorki: Španiji,
Francuskoj, Velikoj Britaniji i Nemačkoj i Ukrajini kao domaćinu.
A
sada poslušajte kako uživo dobro zvuči pobednička pesma i duo Norma John.
Apr 16, 2017
Uskršnje čarolije
U hrišćanskom svetu Uskrs je jedan od
najvećih praznika. Tog dana se slavi Isusov povratak u život, a ove godine ga,
ponovo nakon 2014. godine, svi hrišćani
obeležavaju u isto vreme. Posle ove, to će se desiti i 2025. godine.
Uskršnji praznici su, kao i svuda,
počeli na Veliki petak, (Pitkäperjantai), koji je je u Finskoj više dan za
tugu, pa se u crkvama, na ovaj dan žalosti, oltar pokriva crnom tkaninom
a mise se obavljaju tiho, bez orgulja i crkvenih zvona. Kod nas se zove “Veliki
petak” a u Finskoj "Dugi petak". Taj naziv se retko može videti
izvan Skandinavije.
U Rovaniemiju još ima snega po
ulicama, pokraj puteva i na obižnjem brdu. Danas je bilo nula stepeni, a
hlaadno je bilo i ovih dana, ali to svakako nije sprečilo male šarene veštice
da tako obučene u stare šarene krpice idu od vrata do vrata noseći blagoslov u
domove u vidu brezinih grančica koje su ukrašene raznobojnim krep papirima i perjem
u boji, a sve to kako bi iz domova oterale zle duhove. Pred vratima one pevaju
stihove domaćinu kako bi otvorio vrata... ”Virvon varvon tuoreeks terveeks
tulevaks vuodeks. Vitsa sulle, palkka mulle.”, a stihovi u prevodu znače nešto
kao..."Mašem grančicom za uspešnu i zdravu godinu, grančica je za tebe, a
poslastica za mene...".Kao nagradu od domaćina, dobijaju čokoladice,
uskršnje čokoladne zeke, parice...a one svakom domaćinu daruju po jednu
grančicu koja im stoji u kući da je čuva.
Ovaj običaj je sličan onome kada se u Srbiji na
Badnje veče korinđa. Na sreću, ovaj običaj korinđanja, pevanja duhovitih vrcavih
pesmica, kako bi deca od ljudi, ispred čijih vrata pevaju, dobila jabuke, orahe, slatkiše...se još uvek
zadržao u Vojvodini, pa me to, kada sam u Srbiji, odnosno u Vojvodini, mom
drugom domu, to uvek raduje i podseća na Finsku. To su lepi običaji koji se
prenose s kolena na koleno i bilo da ste vernik ili niste, deca se ovom običaju
uvek raduju.
U
Finskoj su male veštice koje pevaju
pesmice od vrata do vrata isto lep običaj, koji se praktikuje širom
Finske, ali
se malo zna da je ovo ustvari miks istočnih i zapadnih uticaja, jer
korene ovog
rituala nalazimo u ruskoj i švedskoj tradiciji. Od ruske je pokupila
brezine
grančice, koje u Ruskoj pravoslavnoj crkvi predstavljaju palmine grane
koje su
polagane na zemlju kada je Isus ulazio u Jerusalim, a od švedske
tradicije su
nastale ove veštice, koje u švedskim ritualima imaju zadatak da teraju
zle
duhove iz domova. Ovaj predivan običaj se u Finskoj zove Virvonta, i on
je nešto kao pandan zapadnjačkoj “Noći veštica”, samo što
su ovde veštice zapravo slatke i dobre jer daruju zdravlje i sreću svima
kojima
daju ukrašenu grančicu.
Iako je Finska, država sa
stanovništvom pretežno protestantske vere (70%), ostalih 30% zauzima
pravoslavna i rimokatolička vera. Finska pravoslavna crkva je druga zvanična
crkva u Finskoj pored Evangelističke luteranske finske crkve i veoma je
poštovana od strane ostalih Finaca. Iz tog razloga je lako zaključiti kako su
se umešali raazličiti uticaji u finsku kulturu i tradiciju. Iako Finci nisu
previše religiozni, veoma poštuju tradiciju i ponose se njom.
Na finskom jeziku se Uskrs čestita uz
izgovaranje “Hyvää pääsiäistä”, što
znači “Srećan Uskrs”. Kako se na Veliki petak, koga Finci zovu Dugi petak ne
jede puno, kao ni u subotu, nedelja kao glavni dan Uskrsa, u finskoj reči za
Uskrs koja je “Pääsiäinen” krije pravo značenje, a to je kraj gladovanja i kraj
uzdržavanja od jela i pića, što znači bogatu trpezu. Već sam pisala o hrani i
poslasticama koje se tradicionalno jedu za Uskrs, ali ja sam ovaj put pravila
poslastice koje su bile želja moje dece, a ta tradicija je za mene najbitnija.
U Finskoj se ne boje jaja već se jedu
čokoladna minjon jaja, ali kako sam ja krativac koji voli da se igra, obožavam da ih dekorišem na svoj način.
Ili ih dekorišem svilom koju kuvam
privezanom za jaje, ili ih ukrašavam salvetama koje pomoću umućenog belanca
lepim na jaja, ili ih pak bojim prirodnim putem...žuta jaja kurkumom, crvena
cveklom itd. Uglavnom, bitno je da se lepo igram i da uživam.
Evo
vam delić atmosfere iz mog doma i mojih ruku delo. Naravno, tek kada su mi deca
na okupu i kada mi dođe starija ćerka koja živi u Italiji, mojoj sreći nema
kraja. Da mi svi budete srećni i zdravi, dragi moji prijatelji...
Srećan Uskrs svima!- Hyvää pääsiäistä
kaikille!






































































































