Jun 6, 2012

Sauna


 
Sauna je sa razlogom uvek asocijacija na Finsku, jer je čak i sama reč finskog porekla. Ova zemlja na kraju sveta, kako joj i samo ime kaže ( Fin Land , zemlja na kraju ), prava je riznica čarobne prirode i saveta kako živeti u skladu sa njom.
Saunu koristim više od dvadeset godina. Moja prva iskustva vezana su za jednu malu, usamljenu, drvenu sauna - kućicu na obali reke Kemijoki u Rovaniemiju, na severu Finske. Tada nisam mnogo znala o saunama i njenim blagodetima na ljudsko zdravlje.Danas, na sreću, dosta znam, pa sam poželela da moje višedecenijsko iskustvo, podelim sa svima koji bi želeli da iskuse čari saune, ali i da dam dosta informacija kako bi boravak u sauni bio što prijatniji i u korist nas samih.

Nije uzalud jedna stara finska poslovica, koja glasi:" U sauni ljutnja isparava, a bes se isušuje".

Za početak, daću malo opštih, ali  neophodnih  podataka.

Sauna, ili u slobodnom prevodu značenja reči ,,Prostorija od drveta”, je mala prostorija dizajnirana kao mesto za suvo ili vlažno zagrevanje tela u koju vazduh ulazi kroz peć, punu zagrejanog granitnog kamenja. Kabine se tradicionalno prave od omorike, jer u unutrašnjosti ne sme postojati ni jedan deo ili predmet od nekog drugog materijala, a pogotovo ne od metala, jer na visokoj temperaturi koja je u sauni, metalni delovi mogu izazvati opekotine većih razmera.


Kapacitet saune zavisi od njene veličine. Mala, porodična sauna je za četiri do pet osoba, dok veća u hotelima može da primi desetak i više ljudi. Klupe, koje su kao tribine, mogu biti u jednom ili više nivoa jer kada ima više nivoa, boravak na različitim visinama omogućava korišćenje vazduha različitog stepena zagrejanosti. Obično se kreće od donjih klupa, pa se, prema individualnoj izdržljivosti kreće ka gornjim. Sauna se moze zagrevati pomoću nafte, uglja, drveta, a najčešće se koristi elektricna energija. Peć se zagreva satima pre nego što se uđe u saunu. Na grejačima se nalazi kamenje koje može podneti  temperaturu i višu od 100 °C. Kamenje služi da bi se prelilo vodom ukoliko se želi i para u sauni. 

Za posipanje vode po užarenom kamenju koristi se velika kašika - Kauha. Turisti je kupuju i kao suvenir. Posuda u kojoj se drži voda u sauni zove se Kiulu. Temperatura vazduha se kreće između 85 i 88 °C (pri samom dnu kabine iznosi oko 40 °C, a na vrhu doseže i do 150 °C), dok vlažnost vazduha iznosi 10 do 30 %. Vlažnost vazduha u sauni je možda i najvažnija stavka jer svakako da 100 ili 150 °C, bez pravilno regulisane vlažnosti unutar saune, pogotovo ne bi snežni Finci izdržali, a ni ostali mediteranski tipovi ljudi. Idealna  temperatura je izmedu 75-90 °C. Preporučuje se intenzivno zalivanje kamenja jer se na taj način povećava procenat vlažnosti i jona u vazduhu, što u stvari deluje smirujuće na čovekov nervni sistem. Ovakva ,, Mokra toplota” je zapravo najkorisnija.
Kiulu i kauha
Da bi se pospešilo blagotvorno delovanje na zdravlje, posebno na disajne puteve, uglavnom na kraju seanse, vrelo kamenje se poliva vodom i aromatičnim esencijama mentola i eukaliptusa.

U uslovima koji vladaju u sauni, temperatura kože se penje čak na 40, pa i 42 °C, dok se unutra
šnja telesna temperatura diže samo za poneki stepen.

Vrelo granitno kamenje
U sauni se ljudi, svako sebe ili međusobno, grančicama udaraju po leđima. To ne znači da se ne vole, da su mazohisti ili da iskajavaju neke grehe....(šalim se, naravno). Grančice služe kao neka vrsta masaže i za čišćenje kože. Njihovi udarci otvaraju pore, što omogućava da se znoj, sa sve otrovnim materijama, lakše izluči iz organizma. Takođe, ekstrakt koji izlazi iz grančica koži daje poseban, prijatan miris. Najčešće se koriste brezine grančice, u Finskoj zvane vihta ili vasta. Grane se beru sa jedne od dve najčešćih vrsta breza, a postoji i poseban period za branje - u junu. Tada su grane i lišće najmekši i najpogodniji za korišćenje. Praznik koji se obeležava odlaskom u saunu je letnji Sveti Jovan - Ivanjdan, koji u zapadnim tumačenjima hrišćanstva pada krajem juna, kada su dani najduži i kada se veruje da grane imaju najjače lekovito dejstvo. Da bi obezbedili korišćenje tokom cele godine, nekada su se grane breze sušile i onda pre odlaska u saunu potapale u vodu. Danas su se Finci dosetili pa ih zamrzavaju i tako čuvaju njihovu svežinu. Čak ima i kompanija koje prodaju zamrznute brezine grane. Običaj korišćenja brezinih grančica se polako gubi, pa se one koriste uglavnom u posebnim prilikama, kao što je Božićni odlazak u saunu. Pored breza, koriste se i druge biljke, uglavnom mirišljave.


Saune su danas u Finskoj, građene kao sastavni deo svake kuće. Kažu da na nešto od preko 5 miliona stanovnika Finske ima oko 2,5 miliona sauna ! Sa pojavom zgrada, došao je problem koji je sve do osamdesetih godina prošlog veka rešavan tako što su u svakoj zgradi bile po dve - tri saune, te su porodice imale određene termine kada su ih koristile (nešto slično rasporedu korišćenja vešernica koje su građene uz saune). Poslednjih decenija, veći je standard pa se svi stanovi grade sa saunama. 

Sauna unutar stana
Kako skoro svi Finci imaju vikendice na mnogobrojnim jezerima, tamo su i najlepše i najprijatnije saune u specijalnim barakama, gde vas posle boravka u njima, ne čeka hladan tuš, već kupanje u jezeru….ah…

Sauna na jezeru pored vikendice

Sauna na jezeru pored vikendice

Sauna pored vikendice
Ostanak u sauni je lična stvar. Osluškujte svoje telo i uradite onako kako vam bude najlagodnije. U početku, treba ostajati nekoliko minuta, u zavisnosti od temperature. Posle hlađenja, treba se vratiti i ostati duže, nekih desetak minuta.

Prilikom korišćenja saune nikad nemojte žuriti, ostavite sebi vremena. Preporučuju se kure u trajanju od 10-12 minuta, što se mоžе ponoviti јоš 2-3 puta. Naravno, nemojte pokušavati za zadivite društvo u sauni time što ćete ih, kao fascinirati ako ostanete duže od propisanog, da ne bi dobili hipertermiju, odnosno toplotni udar. Trošite puno tečnosti, jer usled znojenja dolazi do gubitka vode u vašem telu, a što se mora nadoknaditi. Između dva boravka u kabini svoje telo možete osvežiti hladnom vodom. Zadnje tuširanje se uvek vrši toplom vodom, jer bi hladno tuširanje naime prouzrokovalo sužavanje pora u koži usled čega bi dolazilo do neprijatnog naknadnog znojenja. Posle tuširanja dobro se osušite i obucite.




Iako sauna poboljšava otpornost organizma na zarazne bolesti naročito disajnih puteva, trenira srce, stabilizuje krvni pritisak, doprinosi lučenju hormona i poboljšava rad vegetativnog nervnog sistema, regeneriše kožno tkivo, odstranjuje nečistoću kože, relaksira mišiće, poboljšava opšte psihofizičko stanje, održava vašu fizičku kondiciju jer vas oslobađa toksina …ipak za neke su ove blagodeti saune ipak samo san, i to za teške srčane bolesnike, ljude koji su imali moždani udar, ljude sa izrazitom hipertenzijom ( zbog tuširanja hladnom vodom posle saune), alkoholičare ( jer su alkohol i toplota ubitačne kombinacije), i ostale teške bolesnike.

U Finskoj, sauna je drevna stvar. Nekada je to bilo sveto mesto, mesto gde je žena rađala jer se smatralo da je to najčistiji prostor. I danas sauna u ovoj zemlji nije manje sveta stvar, a jedna reč na finskom, strogo je povezana sa saunom, a to je löyly. To je malo teško prevesti, ali u osnovi ta reč znači duh ili život. 

Saunat, na finskom ...sauna

Suvenir iz Finske
Razgolićavanje do gole kože, bez peškira koje viđamo u časopisima, čak i među članovima porodice i javnim saunama gde su oba pola, su sasvim uobičajna pojava u Finskoj, tako da kad tamo vidite nekog retkog ko je obavijen peškirom, verovatno će biti da je stranac. Za ostatak sveta to je malo neshvatljivo, ali verujte mi, u sauni niko ne razmišlja o...recimo sexu, a i priznaćete da bi ta aktivnost bila i malo nelagodna i nepraktična na famoznih 100 °C. Čak i danas postoji stara izreka  "saunassa ollaan kuin kirkossa" - "trebali biste se ponašati u sauni, kao u crkvi". 


Stari Finci su mladima preneli legendu da u saunama živi mali patuljak Saunatonttu, i da se prema njemu, odnosno njegovom duhu moraju odnositi sa poštovanjem jer je sklon kazniti ljude koji se u njoj ponašaju neprimereno i nemoralno.

Bez sve šale, sauna je nešto što morate probati ako vodite računa o svom zdravlju. Pogrešno je uverenje da su saune pomodarstvo, iako verujem da je neki ljudi koriste isključivo zato. Danas, kada su saune u svetu toliko promenile svoju tradicionalnu notu, počevši sa infracrvenim saunama do raznoraznih novotarija, pronađite u vašem mestu gde postoje tzv tradicionalne finske saune, pa ipak idite tamo, a kada dođete u Finsku, imaćete ih svuda, od hotela do broda, jer u ovoj zemlji sauna nije podilazila savremenom dobu i novotarijama, već je ostala ista i samo u službi zdravlja, zato i jeste najpoznatija u svetu.


Sauna sa televizijom


Za merenje temperature
Sauna na brodu


Suvenir

Jun 5, 2012

Obrazovanje u Finskoj

Školovanje je besplatno i obavezno od 7 do 16 godina. U Finskoj više od 99,2 % dece završi obavezno osnovno školsko obrazovanje, gotovo 90 % ih stekne diplomu srednje škole, više od polovine mladih Finaca ima magistraturu, dok većina odraslih učestvuje u nekoj aktivnosti čitavog života. Zaključak: učenje je hobi broj jedan u Finskoj !

Obrazovanje služi svima nezavisno od njihovog mesta stanovanja, materinjeg jezika, društveno-ekonomskog statusa ili ličnih mogućnosti. U dobrim obrazovnim sistemima, učenici dobro savladaju ono što se od njih očekuje. Upravo je to bio glavni motiv zbog koje je uveden Program međunarodnog procenjivanja znanja i veština učenika,  PISA (OECD-a). Od uvođenja PISA studije 2000. godine, Finska je rangirana na sam vrh kao zemlja u kojoj se najbolje uči.

U Finskoj vlada plaća sve troškove obrazovanja. Udeo privatnog novaca u ukupnim troškovima obrazovanja je manji od 2,5 %. Finski obrazovni sistem je, među svim zemljama, ekonomski najučinkovitiji: novac poreznih obveznika se mudro troši.
Hiljade stručnjaka iz celoga sveta posećuju Finsku kako bi naučili jedno: šta finski obrazovni sistem čini toliko boljim od ostalih? Istina je da Finska ima neke specifičnosti koje se mogu povezati s tim povoljnim obrazovnim uslovima.

Teško je imenovati jedan ili dva razloga zašto je Finska toliko dobra u području obrazovanja. Postoje tri sistemske odlike koje su odigrale važne uloge u dobro izvedenom sistemu obrazovanja u Finskoj. Još od vremena kad je ustanovljena prva finska javna škola 1866., glavni princip obrazovanja je da sva deca u školama imaju isti kurikulum i pedagogiju.

Obaveznih devet godina školovanja uvedeno je početkom 70-ih kad je i stvoren aktuelni školski sistem u Finskoj. Ideja celokupnosti, inkluzije i holističkog pogleda na lični razvoj temeljne su vrednosti koje stoje iza finskog obrazovanja dan-danas. Javna posvećenost ideji dobre škole za svu decu bila je decenijama zvezda vodilja obrazovnih politika. Vlade i ministri su se menjali, ali san je ostajao. To je ključni deo te finske tajne.

Nemoguće je imati dobro obrazovanje bez dobrih učitelja. Ljudi ponekad pogrešno misle kako institucije za obrazovanje učitelja same po sebi proizvode dobrog učitelja za naše škole. Kako se učitelji pripremaju je važno, ali je daleko važnije da najbolji mladi ljudi žele postati učitelji. Finska je od Drugog svetskog rata sastavno poboljšavala obrazovanje učitelja od dvogodišnjeg obrazovanja sve do svetske klase magistrature utemeljenog na istraživanju na univerzitetima.

Danas se u Finskoj daleko teže upisuje na studije namenjene osnovnoškolskim učiteljima, nego na studije medicine, prava ili ekonomije. Svi učitelji u Finskoj imaju više stupnjeve univerzitetskih diplome i moraju biti kompetentni kao istraživači, i predavači. Posledica toga jeste ta da je učitelj u finskom društvu najcenjenije zanimanje. U Finskoj se učitelji poštuju kao stručnjaci i javni intelektualci. Martti Ahtisaari, bivši predsednik države i dobitnik Nobelove nagrade za mir, po zanimanju je učitelj u osnovnoj školi.
Finska nikad nije prihvatila put komercijalizacije, standardizacije i privatizacije vaspitno-obrazovnog sektora na način koje su to učinile Engleska, SAD ili Nemačka.

Vaspitni ciljevi iznad  obrazovnih. Vaspitni sistem je utemeljen na odrednicama iz ciljeva "osnovne škole" koji su ostali postojani pa se naglašava da je cilj obavezne škole da učenicima pruži  vaspitanje u pravcu sticanja moralnosti i poštovanja društvenih normi ponašanja. Sve ostalo dolazi kao logična nadogradnja.



Jun 2, 2012

Heino Kaski, kompozitor delikatnih raspoloženja

Volim Sibeliusa, ali mnogo volim i Kaskija. Možda su ih neki doživljavali više kao suparnike, a manje kao sunarodnike, ali s obzirom na to da zavist nikako nije osobina koja odlikuje Fince, a opet i zbog činjenice da je upravo Sibelius, dao garancije i preporuke za svog mlađeg kolegu, kako bi ga primili na konzervatorijum u Berlinu, gde je i sam studirao mnogo godina pre njega, govori da su se međusobno veoma uvažavali. Osim toga, još jedan momenat im je bio zajednički. Obojica su zauvek otišli sa ovog sveta istoga dana, iste godine. Tog 20. septembra 1957. godine, Finska i svet izgubili  su dva  umetnika, izrazitog senzibiliteta…


Heino Kaski,
čuveni finski kompozitor i pijanista, rođen je juna 1885 godine u mestu Pielisjärvi, koji pripada gradu Lieksa, u istočnom delu Finske, ili još tačnije u oblasti Severna Karelia. Neko ko je rođen u predelu gde je netaknuta priroda, u predelu nacionalnog parka Koli, mora nositi ono lirsko u sebi, koje je i sam Heino Kaski zasigurno posedovao i čime je začinio svoju muziku. Roditelji su mu bili veoma muzikalni a bili su i članovi crkvenog hora. Kada je mladi Heino odlučio da napusti klasično školovanje u svom mestu, kako bi otišao u Helsinki i posvetio se samo muzici, u roditeljima je imao veliku podršku. Upravo je otac bio taj koji ga je naučio kao malog da svira violinu. U Helsinkiju je učio za orguljaša.

Pripadao je generaciji kompozitora koji su usledili posle velikog Sibeliusa i mogu
će je da su nepravedno ostali u njegovoj senci, ali kada su se njih dvojica upoznali krajem 1909 godine, Sibeliusu se Heino veoma dopao, pa je na njegovu preporuku i nastavio 1911. godine školovanje u Berlinu. U Nemačkoj je ostao 3 godine, jer se po početku Prvog svetskog rata vratio u svoju Finsku gde mu je kompozitor Selim Palmgren držao privatne časove. U tom periodu, dok je bio u svojoj zemlji, napisao je svoje prvo delo, Simfoniju u B – molu, Op. 16 

Simfonija je prvi put izvedena 1919 godine u Helsinkiju, odmah po završetku Prvog svetskog rata. Iste godine Heino se vra
ća u Berlin, zatim u Italiju I Francusku, da bi se 1924. godine za stalno vratio u svoju zemlju gde je radio kao profesor muzike po školama širom Finske.

Heino se nikada nije
ženio, imao je reputaciju osobenjaka i samotnjaka sklonog depresiji, iako je imao i drugo lice prožeto karelijskom neposrednošću i smislom za humor, pa su se te njegove dve strane ličnosti naizmenično smenjivale.

U toku svojih dugih studija, Kaski je uložio mnogo truda i srazmerno tome imao je velika o
čekivanja, koja u potpunosti nikada nije uspeo realizovati. On nije mogao kompletno da se posveti komponovanju, jer je morao zarađivati za život kao nastavnik klavira i pevanja. U kasnijim godinama, imao je običaj da kaže: "Ja bih voleo da sam radio samo kao kompozitor, ali čini se da su samo retki finski kompozitori bili dovoljno srećni da budu u stanju da to učine. Verovatno je da, zbog teškog školskog rada, nisam imao energiju kasnije u životu da se koncentrišem samo na ono što sam jako želeo i voleo da radim "

1950 godine dobija Orden Reda finskog lava, ta
čnije orden Pro Finlandia iz reda lavova, koji se dodeljuje istaknutim piscima i umetnicima.

Iako je bio majstor klavirskih minijatura, kojih je napisao oko 100, on je svoju prvu simfoniju koju je napisao smatrao svojim najve
ćim uspehom. Kaski je napisao i niz drugih obimnih radova pored  simfonije - Sonatu za violinu (1920), Sonatu za violončelo (1923), Sonatu za flautu (1937) i još mnogo toga.

Kaski
će ipak ostati upamćen kao lirski nacionalni romantični kompozitor, čija su dela bogata melodičnošću i sposobnošću za dočaravanjem delikatnih raspoloženja, koja nisu tehnički vrlo zahtevna u celini, i koja su jasno napisana više za kuću nego za koncertne dvorane. Njegovi najpopularniji komadi su :

Impromptu, for piano, op. 5/2
Prelude in G-flat major, op. 7
Symphony in B minor, op. 16 (1919)
Reverie, for piano, op. 19/1
Die Quellenymphe, for piano, op. 19/2
Syysaamu (An Autumn Morning), for piano, op. 21/2
Kevätaamu Caprilla (A Spring Morning at Capri), for piano, op. 25/3
Violin Sonata (1920)
Cello Sonata (1923)
Yö meren rannalla (Night by the Sea), for piano, op. 34/1
Piano Pieces op. 48:
Pankakoski (Prelude in B minor), for piano, op. 48/1
Vanha kellotapuli, for piano, op. 48/2
Walamo, for piano, op. 48/3
Flute Sonata in B major, op. 51 (1937)


... i još mnogo toga

Vest o smrti Kaskija bila je u senci Sibeliusove smrti koji je umro istog dana. Dan posle smrti dvojice kompozitora, 21. septembra 1957, Kaskijeva smrt je objavljena tek kao kratka stavka u novinama. Tako je siroti Heino Kaski, kako u životu i karijeri,
čak i u smrti bio u senci velikog Sibeliusa. Zato...zaslužuje da danas, posle toliko godina od njegove smrti, ova prelepa muzika ponovo zaživi.





Čudesni gradić Porvoo ( I deo)

Još uvek smo na jugu Finske…Ah, taj jug…za neke noćna mora, za sve ostale magična oblast. Da, da, noćna mora je, naravno, samo za kartografe jer treba ucrtati  hiljade malih ostrva rasutih po finskom arhipelagu. Pa, pustimo kartografe da rade svoj posao a mi možemo krenuti do našeg današnjeg odredišta, magičnog grada Porvoo.

Moja knjiga prepuna priča i slika o ovom lepom gradu
Južna Finska, kao i ostali delovi ove zemlje imaju svoje lepote, prednosti i osobenosti. Ovo je najgušće naseljena regija u zemlji, ali i regija najbogatija kulturnom baštinom, prepuna atrakcija i mesta od istorijskog interesa, pa je zato naročito zanimljiva za turiste. Regija se proteže od ruske granice na istoku, do grada Uusikaupunki na obali Botnijskog zaliva, a u toj oblasti najvažniji gradovi su Kouvola, Lahti, Hameenlinna, Kotka , Porvoo, Turku i Naantali.

Iako je ovaj region Finske  najgušće naseljen, on  još uvek pruža  jednostavan pristup do područja velikih prirodnih lepota. Postoji niz izvrsnih nacionalnih parkova, kao što su Repovesi i Valkmusa u Kymenlaakso regiji, Torronsuo i Liesjärvi u Häme  visoravnima, Nuuksio u blizini Helsinkija , Sipoonkorpi i oni koji  se nalazi u Baltičkom moru...Ekenäs, kao i ostali ostrvski nacionalni parkovi....

...a sada, zavirimo u mali grad Porvoo...
Porvoo je drugi najstariji grad u Finskoj. smešten na samo jedan sat vožnje od Helsinkija. Ukoliko dolazite iz Helsinkija autobusom, linije idu za Porvoo na svakih 15 minuta, a karta košta 10 evra u jednom pravcu ili 13 evra povratna karta. Možete ići i skupljom, ali lepšom varijantom, brodom  po prelepom  finskom zalivu, ali brod na žalost ne ide svakodnevno za Porvoo, već  tri puta nedeljno sa polazišta Linnalaiturija koji se nalazi na Market skveru u Helsinkiju. Polazak je u 10:00, a povratak u 16:00 h. Karta u jednom smeru je 25 evra, a povratna 36. Deca sve plaćaju u pola cene. 

Pogled na stari deo grada Porvoo
Ovaj preslatki grad datira još iz XIII veka. On je, dok je Finska još bila pod Rusima, dobio od ruskog cara, status slobodnog grada, a tu privilegiju ostvario je zahvaljujući tome što je bio najveći trgovački centar, pa je ubrzo postao veoma moćan i jak grad. U njemu se otvorila i prva biblioteka u Finskoj, kao i prve ideje o formiranju samostalne finske države. Danas je ovaj gradić tematski podeljen na stari grad Porvoo u kome su svi objekti podignuti od  XIII - XVIII veka, i novi moderni Porvoo. Ja ću vas voditi kroz bajkoviti stari deo grada....ili kako ga meštani zovu...vanha Porvoo (stari Porvoo). To je dvojezični grad u kome trećina stanovnika govore i švedski  pored maternjeg finskog.

Prepoznatljiv deo starog grada
Stari Porvoo je poznat po kamenim ulicama i harizmatičnim crvenim drvenim kućicama  uz reku Porvoo. One su okrečene crvenom specijalnom bojom, koja štiti od vode i vremenskih neprilika. Nekada su to bila skladišta. Vrlo su specifične i zaštitni su znak ovog mesta ali pored toga, one su  i pod zaštitom UNESCO-a. Gradić je toliko prijatan i idiličan, da u njemu nemate predstavu  o vremenu jer  nekako osećate šetajući ulicama ovog bajkovitog gradića, da je vreme u njemu odavno stalo. Ljupke kućice, srednjevekovne  popločane uličice, nestvarno lepa Porvoo katedrala... ma, svaki kutak naprosto omamljuje. Neka istraživanja su pokazala da  su ove crvene barakice, treće po fotografisanosti  u Finskoj, posle katedrale u Helsinkiju i kuće Deda Mraza u Rovaniemiju....na kraju krajeva, eto dokaza i na naslovnoj strani knjige koju držim...

Iznad samih crvenih kućica, na uzvišenju, dominiraju Porvoo katedrala i crkvica iz 1400. godine koje su podignute na najvišoj tački u gradu. Ova katedrala je Evangelističko luteranska crkva Eparhije u Porvoou. Ovde se održavaju bogosluženja, krštenja, sahrane, venčanja…i eto, upravo u toj crkvi se 2000. godine venčao i finski vozač Formule 1, Mika Häkkinen ( Mika Hekinen).

Katedrala i crkvica  u pozadini
U nju je često dolazio i ruski car Aleksandar I, koji je  baš tu položio i zakletvu. Iznad oltara u ovoj  katedrali nalazi  se čuveno Pričešće, rad Josepha Desarnodina, koje je rađeno po uzoru na Tajnu večeru.. 

Katedrala Porvoo
Katedrala
Pričešće
Katedrala

Katedrala



Najstariji delovi katedrale potiču s kraja XVIII veka. Crkva je posvećena Sv Mariji, a sadašnji izgled u gotskom stilu je uglavnom od obnove iz 1414 godine. Unutrašnjost je ukrašena zidnim slikama s kraja XV veka, a propovedaonica je izgrađena 1764.godine. Crkva je postala katedrala 1723, godine i ima kapacitet od 750 sedišta. Jednog majskog jutra 2006.godine, podmetnut je požar, koji je pretio da uništi celu katedralu, ali i okolne drvene kuće, koje su na nesreću u veoma uskim ulicama. Na sreću, u požaru ništa osim krova nije stradalo, brzom reagovanjem vatrogasaca. Danas je u stanju kao na gornjim fotografijama. Ova prelepo zdanje nalazi se u ulici Kirkkotori.

Požar
U ovom delu grada postoji još turističkih atrakcija…na primer rodna kuća finskog pesnika, Johana Ludviga Runenberga. Kuća je potpuno očuvana i u izvornom izgledu, sa sve nameštajem, posuđem i svim ostalim, tako da vas zaista vraća  u nazad u taj period. Ono što u ovoj spomen- kući upada u oči su premali kreveti, kao da su namenjeni sasvim maloj deci, a ne odraslim ljudima. Kustos muzeja će vam reći da se ti kreveti zapravo razvlače po dužini, jer su nekada više generacija jedne porodice živele u istoj kući, pa se se preko dana držali uvučeni radi uštede na prostoru.

Ovde se rodio i poznati finski slikar Albert Edelfelt. On je kasnije živeo na relaciji Pariz – Porvoo, ali su sve njegove značajnije slike nastale upravo u njegovom drvenom skromnom ateljeu u rodnom gradu u netaknutom prirodnom okruženju. Pored ovog slikara, u ovom gradu se rodio i čuveni finski vajar Ville Vallgren, koji je tvorac prelepe statue Havis Amanda u Helsinkiju.

 Albert Edelfelt -  slika
                                                        Albert Edelfelt - atelje u Porvoou
Šetnja glavnom ulicom je zaista pravi romantični doživljaj, a u prodavnicama u poprečnim ulicama, ima mnogo  zanimljivih suvenira, toliko maštovitih i originalnih, prava dela najlepše primenjene umetnosti, doduše, malo skupa za naš džep, ali vrede svaku paru. Ulični prodavci nude uglavnom asortiman domaćih rukotvorina i specijaliteta, obučeni u narodne nošnje.











Prelepi park se pruža duž reke  i ulice Mannerheiminkatu i prati reku sve do njenog ulivanja u more. Iako  je grad najpoznatiji po slikovitom starom gradskom jezgru sa svojim kosim kamenim ulicama i šarmantanim izborom specijalizovanih prodavnica, predlažem vam da obavezno obiđete i Porvoo muzej u Old Town Hall-u, Prirodnjački muzej i obavezno Muzej igračaka i lutaka, kao i zbirku skulptura Waltera Runeberga.

Muzej lutaka i igračaka ( Lelumuseo) je privatna kolekcija Evi Söderlund,  koja je otvorena 1974.godine, sa više od hiljadu eksponata u Jokikatu ulici i samo je u letnjem periodu dostupna za turiste. Ova prebogata kolekcija prikazuje sve  ono čime su se deca igrala od 1800. do 1990. godine. Zbirka se smatra najboljom te vrste u Finskoj, pa i čitavoj Skandinaviji. Ulaznica košta 3 evra, a ako poželite da ovaj muzej vidite u vreme kada inače ne radi, i to ćete moći, ali za 25 evra. Telefoni za rezervacije su fiksni 019-582941 i mobilni 050-9102030.
Muzej lutaka i igračaka
 .......nastaviće se...