Intervju - Poznata umetnica na harmonici priča o studiranju na Sibelius akademiji

Pre izvesnog vremena, tražeći na YouTube kanalu neko izvođenje kompozicije “Interieur”, francuskog kompozitora Francka Angelisa, naišla sam na video jedne devojke koja je maestralno izvela ovu kompoziciju, sa toliko tehničke virtuoznosti i mnogo ekspresivnosti. Tada sam jedino videla da se zove Mia Čojbašić, i to me je podstaklo da se na internetu informišem ko je ona. Naišla sam na mnogo linkova o njoj i shvatila sam da je s pravom popularna, naročito u svojoj domovini, Hrvatskoj. 

Tragajući dalje, videla sam da je master studije, sa najvišom ocenom i uz velike pohvale stručne komisije, završila na prestižnoj Sibelius akademiji u Helsinkiju, u klasi Mike Väyrynena i Mattija Rantanena, koji spadaju u najeminentnije svetske pedagoge ovog instrumenta i to me je podstaklo da nekako stupim u kontakt sa njom. Napisala sam joj poruku i ubrzo mi se javila. Kroz par prepiski i razmene imejlova, shvatila sam da se iza lika ove devojke ne krije samo  izuzetno nadarena umetnica, već i prijatna osoba i dobar čovek.

Ne skrivajući divljenje, pitala sam je da li bi dala intervju za ovaj blog kako bi mnogo ljudi čulo za nju, i kako bi saznali ponešto o tome kako je bilo studirati u Finskoj. Prihvatila je, i evo, danas, nakon kratkog uvoda iz njene biografije, objavljujem u celini naš razgovor.

Mia Ćojbašić je rođena 11.04.1987. godine u Puli. Harmoniku je počela da svira sa osam godina. Nakon završene muzičke škole “Ivan Matetić Ronjgov” u Puli, Filološko - umetničkog fakulteta u Kragujevcu, studija na Hochschule für Musik Theater und Medien u nemačkom gradu Hannoveru, upisuje se na Sibelius akademiju (Sibelius Akatemia) u Helsinkiju. Kao izvođač, ostvarila je brojne zapažene nastupe i recitale, kao solist i kao član komornih sastava. Svirala je u pulskom amfiteatru, atriju Klovićevih dvora, glavnoj koncertnoj dvorani u Finskoj (Helsinki Music Centre, Main Concert Hall), Balder Hall (Helsinki), Korjaamo Galeriji (Helsinki), Lapidariju Sv. Marka na Hvaru, i bila deo sledećih muzičkih festivala: Večeri na Griču, Poluotok radosti, ExClam!, Helsinki Park Art, Hvarske ljetne priredbe, Medulinsko koncertno ljeto, Recollection (gde praizvodi kompoziciju Promenade Moderne for accordion duo, rumunskog kompozitora Mateia Gheorghiua, Mramorne dvorane u Rijeci i Vrsarskog kulturnog ljeta. Osim rada sa svojim profesorima, učestvovala je na mnogim međunarodnim seminarima klasične muzike gde su predavači bili: F. Lips, J. Macerollo, E. Moser, V.Semionov, A. Skliarov, itd.

Dobitnica je dvadesetak prvih i drugih nagrada na državnim i međunarodnim takmičenjima u zemlji i inostranstvu i dva puta je izabrana za finalistu međunarodnog multi-instrumentalnog takmičenja Ferdo Livadić u Samoboru.

Radila je kao asistent na katedri za harmoniku na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu. U aprilu 2013. godine, pozvana je da održi predavanje na temu „Finska harmonikaška kultura i pedagogija“ u Poreču na trožupanijskom skupu profesora harmonike. Godine 2015. primljena je u zvanje asistenta na Muzičkoj akademiji u Puli Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Uz to predaje harmoniku u GŠ Ivana Matetića Ronjgova u Rijeci i u OGŠ Ive Tijardovića u Delnicama.

Mia Ćojbašić

Mia, dobar dan, izuzetno mi je drago što ćete priču  o vama, vašem studiranju u Finskoj i vašim uspesima podeliti sa svima nama. 

Dobar dan i Vama, vrlo rado ću podijeliti s Vama svoja iskustva iz Finske. 

Recite nam Mia, zašto baš harmonika?

Željela sam svirati klavir, međutim, oba roditelja su mi svirali harmoniku, pa su me nagovorili da je i ja odaberem. Ubrzo nakon što sam počela svirati, postalo mi je jasno da je baš harmonika instrument za mene.

Početak studija vezali ste za grad Kragujevac, gde ste pokazali izuzetan uspeh, da biste kasnije upravo zbog izuzetnih rezultata, na ovom  fakultetu radili kao asistent. Kako je, tako mladoj osobi bilo sa one strane katedre? Da li ste tada zavoleli pedagoški rad?

Kad sam prvi put ušla u učionicu u kojoj sam četiri godine bila u ulozi studenta i sjela s one strane katedre, osjetila sam veliko uzbuđenje i ujedno veliku odgovornost prema nešto mlađim kolegama, studentima. Pedagoški rad sam zavoljela i prije toga, a što se tiče same katedre za harmoniku na FILUM-u u Kragujevcu, taj je posao bio jedinstven budući da je svirački nivo kragujevačkih studenata iznimno visok.

Nakon toga odlazite u Hannover. Recite nam nešto o tom iskustvu.

U Njemačkoj sam imala priliku raditi s prof. Elsbeth Moser kao i biti dio mnogobrojnih koncerata i projekata u suradnji s umjetnicima na drugim instrumentima. Tamo sam se imala prilike baviti raznim vrstama glazbe – od klasične, preko suvremene, do tanga i nešto ležernije glazbe. U Njemačkoj mi se svidjelo što su koncerti bili vrlo posjećeni i što je publika iznimno zainteresirana za glazbu općenito.

Na kraju, kao kruna svega, usavršavanje na prestižnoj Sibelius akademiji u Helsinkiju, koja je i jedna od najprestižnijih akademija klasične muzike na svetu i to, ni manje ni više nego kod čuvenog profesora Mike Väyrynena. Da li ste pre odlaska u Helsinki imali nekog favorita za mentora?

Želja za odlaskom na studij u Finsku se javila nakon masterclassa s prof. Väyrynenom za vrijeme studija u Kragujevcu. Bila sam oduševljena njegovim načinom rada kao i koncertom koji je tada održao. Također sam bila upućena u stručnost Mattija Rantanena i željela sam dio studija biti i u njegovoj klasi.

Mia u Helsinkiju

Kakav utisak je ostavila Sibelius akademija na vas, kao i njeni profesori?

Sibelius akademija je ostavila vrlo snažan dojam na mene. Tokom studija nisam nijednom izašla s bilo kojeg predavanja bez novih saznanja. Svako predavanje me obogatilo i motiviralo da nastavim raditi na sebi kao umjetnici. Što se tiče profesora, redovito se radi o iznimnim ljudima i profesionalcima koji se trude od svog kolegija napraviti nešto posebno i drugačije. 

Mia sa prof. Macerollom na masterclassu, Kallio-Kuninkala

Kakve su organizacija  i opšta atmosfera na Sibelius akademiji?

Organizacija je fenomenalna. Administracija i uredi koji se brinu o studentima su uvijek bili od pomoći. Atmosfera je vrlo opuštena i konstruktivna te se svi postavljaju prije svega kao jednostavni ljudi. Stvara se dojam ravnopravnosti svih na fakultetu, bilo da se radi o profesorima, administrativnom osoblju ili studentima. To mi se jako svidjelo i u takvoj je atmosferi lakše napredovati i pomicati vlastite granice.

Arrasate Hiria competition

Da li je bilo u to vreme studenata sa prostora Ex-Yu?

U vrijeme kad sam studirala u Helsinkiju, uz mene bila su još dva studenta iz Hrvatske. Kasnije je došao i jedan student s ljubljanske akademije u sklopu međunarodne razmjene studenata.

Mia na dodeli diplome

Skandinavija je kolevka današnje harmonike, i ovaj instrument je veoma popularan u Finskoj. Da li ste se upoznali sa likom i delom nekog poznatog finskog harmonikaša, i ko je na vas ostavio jak utisak?

Matti Rantanen je otac suvremene harmonike u Finskoj te je ostavio veoma jak dojam na mene. Uz njega, Helka Kymäläinen, Veli Kujala i naravno, Mika Väyrynen su najveća imena moderne harmonike i izvan Finske. Svatko od njih je poseban na svoj način te su svi oni utjecali na mene. 

Na trožupanijskom stručnom veću učitelja harmonike u Poreču, držali ste predavanje na temu”Finska harmonikaška kultura i pedagogija”. Da li biste nas makar ukratko upoznali o tome kakva je  zapravo finska harmonikaška kultura i pedagogija ?

U Finskoj je harmonika ravnopravan klasični instrument. Pedagogija je na vrlo visokom nivou, općenito. Ipak se radi o zemlji koja je u svjetskom vrhu kad je obrazovanje u pitanju. Posebnost je u ležernosti i opuštenosti pristupa prema učenicima od najranijih dana školovanja do diplome. Smatram da je to za mnogo stvari odličan pristup zato što se budući mladi glazbenici od početka ohrabruju da budu originalni i svoji. Cijeli koncept autoriteta je potpuno drugačiji nego na našem području, pa mi je zbog toga izrazito drago da sam imala prilike iskusiti njihov način predavanja. Razlika između njih i obrazovanja na našim prostorima je u tome što se njihov pristup konstantno mijenja, razvija i prilagođava.

Mnogo se u svetu priča o finskom modelu obrazovanja. Da li ste zaista stekli utisak da je zasluženo na vrhu svetske lestvice?

Da, u svakom smislu je zasluženo. 

Kako vam se dopao Helsinki i da li ste posetili i neka druga mesta u Finskoj?

Helsinki mi se svidio. Posjetila sam više mjesta, među kojima Tampere, Kallio-Kuninkala, Järvenpää, Espoo i Vantaa. Nažalost, nisam imala prilike otići u Laponiju, ali svakako planiram. Jako su mi se svidjela finska jezera, šume, bogatstvo prirodnih boja u jesen i proljeće te naravno, nezaobilazni bijeli pokrivač i finska zima. Posebno iskustvo, pogotovo za nekoga s Mediterana. 

Kako vam se dopadaju Finci i njihov mentalitet?

Na prvi pogled su introvertni i hladni. Međutim, radi se samo o prvom dojmu kojeg mi stječemo radi razlike u mentalitetu i drugačijeg pristupa ljudima. Zapravo su veoma topli i srdačni ljudi. Uvijek su spremni pomoći i zadovoljstvo je razgovarati s njima jer su veoma obrazovan i inteligentan narod. 

Mia ispred spomenika Sibeliusu u Helsinkiju

Da li ste imali priliku da se upoznate sa finskom muzikom ostalih zanrova i da li biste izdvojili nešto?

Došla sam u doticaj i s njihovom narodnom glazbom. Najviše me oduševilo pjevanje stihova iz narodne epske poezije kalevala. 

Ispred Uspenski katedrale u Helsinkiju

Imate li vi neke omiljene kompozitore, čijim delima se uvek vraćate?

Nemam jednom omiljenog kompozitora, trenutno više sviram djela autora koji nisu izvorno pisali za harmoniku. Uz to, za koncert u Daruvaru u sklopu Hrvatskog natjecanja za harmoniku spremam praizvedbu skladbe Damira Bužlete posvećene meni. Moglo bi se reći da se uvijek ipak vraćam djelima J. S. Bacha i P. I. Čajkovskog.

Danas se bavite pedagoškim radom. Da li vas to ispunjava?

Ove godine predajem harmoniku učenicima i studentima svih uzrasta - od 7 do 20 godina. Ovo je posao koji ispunjava, ali istodobno može biti i veoma naporan jer uz radno vrijeme koje je uvijek više od 8 sati dnevno te rad na četiri lokacije (Delnice, Rijeka, Rab i Pula) ne ostaje mi dovoljno vremena za vježbanje i odmor, u konačnici.

Za kraj, evo...danas je vaš rođendan i moglo bi se reći da ste za 29 godina mnogo toga ostvarili. Kako je ovo priča o vama i Finskoj, ne znam da li ste znali da je u Finskoj vaše ime dosta popularno i da ga pišu kao Miia dok se u Švedskoj piše Mia. Izgleda ja je april zaista vaš mesec jer je i u Finskoj, imendan svih dama koje se tako zovu upravo u aprilu, tačnije 30. aprila. Iz tog razloga, jer je april vesnik lepog vremena i bujanja prirode, neka ovaj april bude vesnik za još mnogo nagrada i uspeha koje svakako zaslužujete. 

Hvala Vam! I ja Vama želim puno sreće u daljnjem radu. Pozdravite mi Finsku, zemlju koje ću se uvijek sjećati s osmjehom na licu.

 

Napomena: Sve fotografije mi je licno Mia ustupila iz svoje licne arhive i ovim putem joj se zahvaljujem. Skracena verzija ovog intervjua je izasla i za sajt Vecernji,hr za koji pisem.
http://mojahrvatska.vecernji.hr/hrvatica-briljirala-na-sibelius-akademiji-1075353 

Mia - licni sajt - http://www.miacojbasic.com/index.php/hr/